Zbog povećanog vala zaraze kupcima sve važnije mjere zaštite

Opširnije...
Plus hosting - banner
 


Na 300 milijuna kutija 7% je neoporeziva potrošnja, siva zona proračunu izbija više od pola milijarde kuna.

Opširnije...

Budute informirani izbjegnite neugodnosti

#budimoodgovorni

Piše: Željko Tomašić

--------------------------------

Pandemija virusa SARS CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19 je već do sada ostavila velike tragove na ponašanje potrošača. Potrošačka košarica se znatno smanjila sa tendencijom smanjivanja, a potrošačke navike potrošača su se promijenile.

Hrvatski potrošači više novca izdvajaju za kupnju hrane osnovnih živežnih namirnica. Većina potrošača ima donedavno nezamislive troškove, poput kupnje maski i dezinficijensa te veće potrošnje za lijekove. S druge strane, u u osjetnom je padu kupnja svega onoga što ne spada u kategoriju nužnog.

"Ustaljeno ponašanje potrošača u krizi da postaju oprezniji u potrošnji te da potrošnju prilagođavaju trenutnoj situaciji, ali i očekivanjima. U vrijeme krize ljudi su novac skloniji staviti na stranu, odnosno uštedjeti, jer ne znaju što im nosi sutra. Kupuju se osnovne stvari, poput hrane i lijekova, dok se znatno manje troši na luksuzna dobra, poput automobila i namještaja.

Statistika ove godine pokazuje da su hrvatski potrošači u prvoj polovici godine znatno manje trošili nego ranije. Potrošnja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasla zanemarivo malih 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u drugom kvartalu potonula čak 14 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine.

Iako smo iz karantene izašli prije nekih četiri mjeseca, oprez kod potrošača je ostao. Krnja turistička sezona svakako je donekle potakla potrošnju kod potrošača, no u nastavku godine potrošnja će ovisiti o brojnim faktorima, od kojih će najvažniji biti razina plaća i sigurnost radnih mjesta, kao i očekivanja o daljnjem razvoju situacije s Koronavirusom te "odmrzavanje" ovrha.

Nesumnjivo je da potrošači u narednom razdoblju morati zaboraviti na kupnju „luksuznih“ proizvoda i usluga, poput kućanskih aparata, namještaja ili putovanja. Potroači su jako oprezni, postoji strah oko toga hoće li sačuvati radno mjesto i plaću. I stanje na tržištu rada, na kojem raste nezaposlenost, iako to zasad još nije dramatično, ljude tjera na promjene ponašanja u potrošnji.

Najveći problem je i velika neizvjesnost kod potrošača. Nitko u ovom trenutku još ne može reći koliko će dugo “Korona kriza“ trajati, ni kada će točno krenuti oporavak te kojom dinamikom ćemo se vraćati na pretkrizno ponašanje i mogućnosti. Očekuje se oporavak u sljedećoj godini, no ako on i krene u 2021., ne treba očekivati onako velik rast potrošnje i gospodarske aktivnosti kakav se ranije najavljivao.

Očekuje se da će potrošnja kućanstava u Hrvatskoj u ovoj godini pasti za 8,5 %, dok bi u sljedećoj godini trebala porasti 4,5 %. No, sve je puno neizvjesnosti i ovisit će o epidemiološkoj situaciji, odnosno o tome hoće li se i kada naći cjepivo i lijek za Koronavirus, ili ćemo se morati naviknuti na život s COVID-19.

Dosadašnji obrazac ponašanja hrvatskih potrošača pokazuje da će „Koronakriza" promijeniti i strukturu potrošnje naših potrošača. Mnogi potrošači su već sveli potrošnju na, kako se to kaže, kupnju "kruha i mlijeka", a neizvjesnost koju nam nose jesen i zima je velika, što znači da je još puno kandidata za svođenje potrošnje samo na ono najosnovnije. 

Već sada se može reći kako će posljedica „Koronakrize“ biti dodatni rast udjela hrane u potrošačkoj košarici. Umjesto da se udio hrane u potrošnji kućanstava smanjuje, kod nas će on, po svemu sudeći, porasti. Slično stoje stvari i s troškovima za zdravstvo. S druge strane, može se očekivati pad ostalih stavki u potrošnji kućanstava, što će strukturu osobne potrošnje u Hrvatskoj "zacementirati" kao potrošnju karakterističnu za nerazvijene zemlje. 

Pozitivna stvar u cijeloj priči je što se ipak očekuje da će „Koronakriza“ biti razmjerno kratka, svakako znatno kraća od posljednje recesije u kojoj smo proveli punih šest godina.

Očigledno je da je radi opreza mudro smanjiti troškove koji nisu neophodni i pokušati iskoristiti priliku za još veću kontrolu nad osobnim financijama, ali svatko unutar individualnih okvira (prostri se koliko je poplun dug). Potrošači koji si to mogu priuštiti trebali bi nastaviti živjeti normalno, a poduzetnici upravo sada stvarati i gurati jer time pomažu bržem oporavku.

Plus hosting - banner
 


doc. dr. sc. Kristina Petljak: Moraju li potrošači platiti sudske pristojbe zbog neplaćenih računa?

Opširnije...

Ovrha nad predstavnikom

Opširnije...

Hrvatska po potrošnji pretposljednja u EU

 


Hrvatska po potrošnji i BDP-u po stanovniku pretposljednja u Europskoj uniji

Opširnije...

Prvi Prelog sa 66 posto, Zagreb na 17, a Split na manje od četiri

 


Prema rezultatima u odvajanju komunalnog otpada, čak 11 ih je iz Međimurske županije.

Opširnije...

Uz pandemiju Covida-19, novu čine ovršeni

 


Uz pandemiju Covida-19, novu čine ovršeni. Tražimo odgodu ovrha do kraja godine.

Opširnije...

Van prebivališta u RH, javite se najbližem liječniku

 


Za vrijeme boravka van mjesta prebivališta se najbližem liječniku gdje se zateknete.

Opširnije...