Prevareni ste. Kome ćete se obratiti za pomoć?
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
  • Votes: (0%)
Total Votes:
First Vote:
Last Vote:

Djelatnici ZHM heroji

Opširnije...

KTC - neće raditi nedjeljom

Opširnije...
  Zelena lista poručuje: " Tržimo hitnu zabranu koncentriranog glifosata i u Hrvatskoj."

„Prema našim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima kapacitete proizvodnje i za vlastitu dostatnost i za izvoz jer imamo i ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača meda iz drugih država. Hrvatski pčelari su sigurno spremni za takvu proizvodnju uz pomoć države i potrošača. Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni manjoj od 50 kuna po kilogramu.“

Zelena lista tražimo hitnu zabranu kancerogenog glifosata i u Hrvatskoj, kao i pojačanu kontrolu meda na  domaćem  tržištu! Ustavno pravo je znati od kuda dolazi med na domaće  tržište.  

Hvale vrijedna akcija Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka u školama, koja je upravo počela diljem Lijepe naše, samo godinu dana nakon što je konačno pokrenuta, dolazi pod veliki upitnik  jer se u Hrvatsku, iako za to nema stvarne potrebe, na veliko uvozi med upitne zdravstvene ispravnosti.   

Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) u Hrvatsku je  samo u prošloj godini uvezno čak 2000 tona meda, a izvezeno meda u iznosu od 400 tona. Stoga izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković da je uvoz meda u prvih šest mjeseci ove godine manji 57 posto u odnosu na lani je samo 'kap u moru' problema koji muče 10.000 hrvatskih pčelara, ali i brojne potrošače meda.

Zelena lista zna da je teško boriti se s uvozom, ali s jasnim označavanjem porijekla meda i patvorenjem nije.

Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda prof.dr.sc. Dražen Lušić s Katedre za zdrastvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci upozorio je da je u kolovozu od 60  mjesta gdje se prodaje med uz cestu od Dalmacije, Istre do stare Ličke magistrale zadovoljio samo jedan uzorak. Osim toga, postoji konstantan porast priliva jeftinog uvoznog  meda na tržište EU-a, a tako i Hrvatske. Ne radi se samo o uvozu kineskog meda, koji je postao sinonim za jeftini med na globalnom tržištu, već i drugih zemalja Europe, Azije ili južne Amerike, ali s  obzirom na iskustvo EU s rezuidima u kineskom medu, nerijetko je to i manje kvalitetan med. Ipak, Kina je samo od 2014. godine, povećala izvoz meda u pet godina za 88 posto, a pčelinji fond za 22 posto što upućuje na korištenje šećera u prihrani pčela, ali i 'antivariola tretmana'.

Isto tako, pekarski med je postao med za industrijsku uporabu što je važno jer se taj 'med' najviše koristi u prehrambenoj industriji. No, radi se više o eteričnim uljima umjesto pravog meda od kadulje, iako bi zahvaljujući tri klimatske zone, u Lijepoj našoj mogli imati preko 30 vrsta domaćeg meda.

Zelena lista smatra da je ustavno pravo znati od kuda dolazi med.

EU zemlje, koje imaju 600.000 pčelara troše više meda od njegove domaće proizvodnje, pa se uvoze godišnje čak 200.000 tona meda, najviše iz Kine, Ukrajine i Meksika. Međutim, gubici na globalnoj razini su oko 600 milijuna dolara, a u Hrvatskoj dvije milijarde kuna, ako se uzmu u obzir opće korisne funkcije pčela, koje plaćaju danak uporabe glifosta i drugih 'zaštitnih sredstva u poljoprivredi'. Poljoprivredni inspektori su u 2018. godini otkrili da je 10  posto meda krivotvoreno u domaćim trgovinama, a čak trećina se ne smije direktno konzumirati.

U ovakvim slučajevima analize su ukazale da u pojedinim vrstama meda nije bio pronađen dovoljan broj peludnih zrnaca da bi se med deklarirao kao med od određene vrste bilja (npr. bademov ili kestenov), a kod trećine uzoraka sporna je bila i sama kvaliteta meda.

Konkretnije, u njima je utvrđen sadržaj hidroksimetilfurfurala više od dopuštenog što znači da med uopće nije prikladan za direktnu konzumaciju – već bi na njemu trebala stajati oznaka “med za industrijsku uporabu” te se koristiti samo za kuhanje, pečenje ili kao sastojak u drugim proizvodima.

Zelenu listu posebno zabrinjava herbicid širokog spektra glifosat, kojem je dozvola uporabe produljena do 2021. godine, a problem s glifosatom je tim veći jer ne postoji uzorak meda u Sjevernoj Americi koji nije onečišćen tim potencijalno kancerogenim herbicidom za ljude. Stoga je Austrija već zabranila glifosat, pa bi trebala i Hrvatska, ne čekajući EU direktivu do 2021. godine.
Testiranje meda na glifosat u Institutu Andrija Štampar košta po jednom uzorku tisuću kuna. Doze glifosta u hrvatskom medu su vrlo vjerojatno niže od europskog prosjeka, uz ostalo, zbog manje intenzivne poljoprivrede.  To je tek potrebno detaljnije ispitati i onda dobiveni rezultati mogu biti marketinška podrška domaćem medu, a i zaštita naših potrošača.

Prema našim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima kapacitete proizvodnje i za vlastitu dostatnost i za izvoz jer imamo ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača meda iz drugih država. Hrvatski pčelari su sigurno spremni za takvu proizvodnju uz pomoć države i potrošača. Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni manjoj od 50 kuna po kilogramu.

Kontakt: Nenad Matić – predsjednik Zelene liste mob: 095/361-9585

predsjednik Zelene liste
mr.sc. Nenad Matić

 

OTVORENO PISMO ZELENE LISTE MINISTRICI POLJOPRIVREDE ZBOG MALVERZACIJE S MEDOM NA ŠTETU POTROŠAČA (original - pdf)

Bahatost HRT-ovih kontrolora nezakonita

 
Pozivamo sve potrošače da se uključimo zajedno u borbu protiv ove bahatosti HRT-a
Opširnije...

10.000 kn za priključak vode. SRAMOTA!

Potrošač platio 10.000 kn kako bi imao pitku vodu. Gradu 6.000 kn i 4.000 Vodovodu
Opširnije...

HNB: Naplaćivanje bankarskih usluga

  Naplaćivanje isplate na šalterima: Zakonsko pravo ili nepoštena poslovna praksa?
Opširnije...

Otvoreno pismo zelene liste ministrici poljoprivrede

  Zelena lista poručuje: " Tržimo hitnu zabranu koncentriranog glifosata i u Hrvatskoj."
Opširnije...